Prijateljstvo psa i čovjeka na molekularnoj razini

Sigurno ste čuli (i vidjeli) da nerijetko vlasnici pasa pomalo nalikuju svojim ljubimcima. Dok je ovo možda doista slučajnost ili psihološka pojava ljudske preferencije prema sličnome, istraživanja su pokazala da postoji veća sličnost genoma čovjeka i psa nego čovjeka i miša! Dakle, sličnost među ljudima i psima postoji i na molekularnoj razini. Ovo potkrepljuje i činjenica da se više od polovice nasljednih bolesti koje pogađaju pse javlja i u ljudi poput epilepsije, mišićne distrofije, gluhoće, bolesti srca, šećerne bolesti tipa 1 i raka prostate. Budući da mnoge bolesti pasa i ljudi imaju sličnu fiziologiju, simptome i odgovor na terapiju, psi mogu pomoći čovjeku kao modeli bolesti koje se prirodno javljaju u obje vrste. Naime, rezultati istraživanja tih bolesti mogu biti od koristi ne samo našim ljubimcima, već i čovjeku! Pri tome nema etičkih dilema kao kod eksperimentalno izazvanih bolesti u životinja jer se bolest prirodno javlja u psa i treba ju liječiti. Velike se nade polažu u istraživanja raznih vrsta raka koji se javljaju u pasa i ljudi. Psi obitavaju u istom okruženju kao i ljudi te su izloženi istim okolišnim čimbenicima pa je moguće da, uz nasljednu sklonost, postoji slično podrijetlo raznih bolesti pasa i ljudi. Kako ne bi sve ostalo na teoriji, donosimo i primjer gdje se bolest pasa koristi kao model za ljudsku bolest. Naime, pokazano je da je isti gen povezan s nasljednim oblikom epilepsije u pasa i ljudi poznatim kao laforina bolest. Bolest u ljudi počinje između 6. i 12. godine, a simptomi su napadaji epilepsije te potom progresivna demencija. Budući da se radi o progresivnom poremećaju smrtnog ishoda, istraživanje pasa oboljelih od iste bolesti može pridonijeti razumijevanju i liječenju bolesti kod obiju vrsta. Čini se da pas doista može biti čovjekov najbolji prijatelj - i u zdravlju i u bolesti.  

Galerija

Prijateljstvo psa i čovjeka na molekularnoj razini